MEZOPOTAMIJA

Nakon doručka, odjava iz hotelskih soba i slobodno vrijeme do polaska prema Sanliurfi ili fakultativni obilazak Mardina. Grad Mardin nalazi se u Jugoistočnoj Turskoj. Sagrađen je u arapskom stilu na jednoj strani brda gdje su kuće složene stepenasto, a s njihovih se krovova pruža pogled na nepregledne ravnice nekadašnje Mezopotamije, tj. na doline dvije za civilizaciju značajne rijeke Eufrata i Tigrisa. Tragovi prvih naselja u regiji sežu sve do neolitika. Asirci, Perzijanci, Rimljani, Bizantici, Arapi, Seldžuci, Mongoli, Memluci, te dinastije Karakoyunlu, Artuklu, Akkoyunlu, Safevidi pa potom Osmanlije – svi su ti narodi, države i carstva ostavili svoj trag na Mardinu. Grad je na UNESCO-ovoj listi svjetske baštine. U njemu stanovništvo čine Arapi, Kurdi, Sirijci i Turci, te se govori više jezika: turski, arapski i kurdski. Prolazeći uskim ulicama ovog grada, pokraj krovova kuća koji služe kao terase i vrtovi, vidjet ćemo brojne minarete, džamije, crkve i samostane, te zanimljive prolaze ispod kuća. Grad je svoj sadašnji izgled najviše poprimio za vrijeme dinastije Artukid, koja je vladala od 12. do 15. stoljeća. Nakon obilaska grada putovanje nastavljamo prema Sanliurfi. 

Po dolasku u Sanliurfu, smjestaj u hotel i slobodno vrijeme ili fakultativni obilazak Sanliurfe.  Polazak u razgled grada koji svojim ulicama, kućama, bazarima, kupalištima, fontanama, mostovima, džamijama, dvorcima i gradskim zidinama djeluje poput „muzeja na otvorenom“. Nazvali su ga i „gradom poslanika“ jer su u njemu prema predajama živjeli božiji poslanici poput Ibrahima (Abraham), Jakuba (Jakov), Ejuba (Job) i Iljasa. Posjetiti ćemo arheološki muzej u kojem možemo vidjeti najstariji kip na svijetu, a zatim odlazimo do muzeja Halepli Bahce u kojem se nalaze ostaci iz rimskog doba. Za kraj ćemo posjetiti pećinu u kojoj se pretpostavlja da je rođen poslanik Ibrahim a.s., te jezero Balikli Gol, mjesto gdje ga je kralj Nimrud bacio u vatru. Naš današnji program nastavljamo vožnjom prema Harranu (pod zaštitom UNESCO-a). Povratak u hotel i nocenje.

Nakon doručka, slobodno vrijeme ili cjelodnevni fakultativni izlet na dva lokaliteta. Gobeklitepe i Harran. Gobekliepe, nedavno otkriveni najstariji hram na svijetu. Ovaj prahistorijski hram izgrađen je otprilike prije 12.000 godina, odnosno oko 10.000. godine prije nove ere. Nakon obilaska hrama, nastavak vožnje prema Harranu, poznatom po zanimljivim kućama u obliku košnica (danas pod zaštitom UNESCO-a) i po ostacima najstarijeg sveučilišta u regiji. Vjeruje se da je drevni grad Harran spomenut u Starom zavjetu. Za Harran su karakteristične kuće koje izgledaju kao košnice, izgrađene u kružnom obliku od nepečene opeke, bez upotrebe drveta, i zasvođenim krovom. Oblik ovih kuća osigurava hladnoću i svježinu, prijeko potrebnu ljudima haranskog podneblja koji su izloženi velikim vrućinama, ali i toplinu tokom hladnih dana. Iako izvana ove kuće izgledaju male, iznutra zapravo se vidi njihova prava veličina i prostranost, a u njima su nekada živjele mnogobrojne porodice. Smatra se da ovakav način gradnje kuća potiče od Bantu naroda. Harran je danas poznatiji po neobičnim kućama u obliku košnica nego kao mjesto gdje je poslanik Ibrahim a.s. (kršć. Abraham) proveo nekoliko godina svoga života. Nekada je bio poznat kao Helenopolis koji su 1260.g. spalili i uništili mongolski osvajači. Među arheološkim nalazima nalaze se najstariji islamski univerzitet i gradske zidine iz 8. vijeka. Nakon obilaska slijedi povratak u Šanliurfu. Dolazak u hotel. slobodno vrijeme. Noćenje. U večernjim satima predlazemo fakultativno, odlazak na Tursko veće koje je specificno i posebno u tom području.

Doručak. Odjavljujemo se iz hotela i polazimo prema Adiyamanu. Vožnja predjelima pokraj rijeke Eufrat gdje je 1977.g. izgrađena prva hidroelektrana „Ataturk“ koja je vrlo važna za razvoj poljoprivrede ove regije s obzirom da osigurava značajne količine vode, ribe i električne energije. Nastavak putovanja prema mjestu Kahta gdje ćemo obići izuzetno očuvani, lučni kameni most rimskog cara Septimija Severa. Most (tur. Cendere Koprusu) je sagradio rimski general stacioniran u Samsatu (antička Samostata) i posvetio ga tadašnjim rimskom caru Septimiju Severu, carevoj drugoj ženi – carici Juliji Domini (djevojci porijeklom iz Sirije – nedaleko od ovih krajeva), i njihovoj dvojici sinova Karakali i geti. Nakon obilaska mosta, nastavak vožnje do polazne tačke za uspon na Nemrut. Nemrut ili Nemrud je 2.134 metra visoka planina, ali je najpoznatija po arheološkim ostacima velikog broja skulptura u blizini njezina vrha za koje se vjeruje kako su ostaci kraljevske grobnice Antioha I Komagenskog iz 1. stoljeća p.n.e. Same statue prikazuju grčko-perzijski panteon božanstva. Na križanju istočne i zapadne civilizacije, planina Nemrut je zasigurno jedno od najveličanstvenijih lokaliteta. Nakon obilaska Nemruta dolazimo u Adiyaman. Smještaj u hotel. Noćenje.

Doručak. Odjava iz hotelskih soba. Vožnja prema Gaziantepu, sa pauzom u Halafetiju – mjestu poznatom po crnim ružama, gdje nas čeka vožnja brodom po jezeru ispod kojeg se nalazi potopljeno selo. Selo je potopljeno nakon izgradnje brane Biredžik. Halafeti služi i kao scenografija popularnih turskih serija. Ploveći po predivnom jezeru, vidjećemo brojne polupotopljene kuće, drveće, džamije, kulturne spomenike. Na jednom od vrhova vidjeti ćemo i ostatke Rimske tvrđave (Rum Kale), a dalje i potopljeno selo Savaşan Köyü sa čuvenim u polupotopljenim minaretom Batik džamije. Nastavljamo prema Gaziantepu, gdje ćemo posjetiti Zeugma muzej, te imati slobodno vrijene za samostalno istrazivanje, ovog kulinarskog grada. Povratak u hotel i noćenje. 

Nakon doručka, odjava iz hotela i slobodno vrijeme ili idemo u fakultativni razgled Gaziantepa. Teško je započeti priču o Gaziantepu. Prosto ne znaš odakle. Da li od bogate historije, koja svjedoči skoro osam hiljada godina prisustva čovjeka na tom prostoru, ili od spektakularnog muzeja mozaika Zeugma, najvećeg tog tipa na svijetu, ili pak od tvrdjave nad gradom, koja ponosito baštini vojni muzej posvećen oslobođenju Turske. Možda ipak valja poći od džamije Kurtuluš, ili bazara, ili hanova…sve to na jednu stranu, Gaziantep je jednako gastronomija…Postoji izreka: Kada bi svijet bio dom, Gaziantep bi bio njegova kuhinja. Vjerujte, nimalo ne pretjeruju. Da li čuvene çig kofte, ili kuglice od mesa sa lećom, ljutkasti kebabi sa Alepo biberom, kušbaši kebabi, lahmadžune, miješane dolme, kiyma kebab sa ayranom…ne pretjeruju i dalje…tu su i baklave, kadaif, kunefe…Grad predstavlja kapiju istinskog Orijenta,mirisima i okusima ne ostavlja nikog ravnodušnim. Nakon obilaska Gaziantepa, slobodno vrijeme i nocenje.